Sve boli i teškoće u trudnoći se zaborave, tvrde mnogi.
Budući da sam još uvijek trudnica, teško mi je reći je li riječ o istini, no duboko vjerujem da dijete zaista izbriše mnoge boljke koje je trudnoća donijela u vaš život. Ipak, neke stvari ostavljaju dubok trag, nešto poput traume i smatram da je o njima potrebno govoriti.
O ovoj temi pišem kako bih postigla dva cilja:
1. TERAPIJA
Osjetila sam potrebu da pišem o onome što me duboko muči, pa čak i nakon što su se simptomi povukli i nakon što se stanje popravilo.
2. PODRŠKA
Želim pomoći svim ženama koje se nose sa dijagnozom jer sam duboko uvjerena da je ovaj poremećaj jako podcijenjen i da bolesnicu rijetko tko razumije.
Drage žene, znam da se malo pisalo o ovoj temi. Stoga, krenimo redom. Ovoj temi ću posvetiti nekoliko postova.
Što je hyperemesis gravidarum?
Preživjela sam dijagnozu hyperemesis gravidarum. Hyperemesis gravidarum (trudnička hiperemeza, op.prev) je trajno, jako, trudnoćom uzrokovano povraćanje koje izaziva znakovitu dehidraciju, često s poremećajem elektrolita, ketozom i mršavljenjem. Ovakva definicija zasigurno je u vama pobudila sažaljenje prema svima koje je takva dijagnoza zahvatila, ali vjerujte mi – i dalje ne možete niti približno zamisliti kako je nositi se s takvim poremećajem. Istina je da vas mogu razumjeti oni koji su istu kalvariju prošli i upravo zato sam odlučila pisati o ovome. Preživljavajući tu agoniju, googlala sam i tražila članke, forume ili blogove koji bi mi pomogli ili me utješili. Uglavnom sam ostajala praznih ruku jer u Hrvatskoj nema priče o tom poremećaju, osim par članaka na nekoliko portala i to isključivo zbog toga jer je Kate Middleton patila od istog.
Kako je sve krenulo…
Plusić na testu za trudnoću mogla sam jasno vidjeti i prije nego što mi je izostala menstruacija. Čovjek bi rekao da me pratila intuicija, ali smatram da je to prije zbog toga jer sam počela osjećati svojevrsnu lijenost za objedovanjem i blagu odbojnost prema hrani.
Blaga mučnina trajala je svega tjedan dana i nije me naročito ometala u dnevnim obavezama, a pomalo me i radovala jer sam imala jedan sponatni pobačaj prije i svaki simptom trudnoće bio je jasan znak da je s plodom sve u redu.
A onda je, jednog jutra, sve krenulo. Isprva samo mučnina, bez povraćanja. Ali ljudi moji, nije riječ o bilokakvoj mučnini. Riječ je o osjećaju koji vas paralizira, osjećaju koji je toliko jak da ne podnosite zrak, vlastiti jezik, svoju pljuvačku u ustima, pokrete drugih ljudi, micanje glavom, treptanje očima, ne podnosite kad vam se netko obraća, kad vam postavi pitanje, kada morate govoriti ili kimnuti, ne podnosite vjetar ni vlastite misli – sve vam misli odjednom imaju boju, okus, teksturu, miris i naravno, od svake vam se neopisivo povraća.
Odmah sam osjećala da je ovo nešto pretjerano pa sam se u panici obratila svojoj mami i sestri pokušavajući dobiti odgovor koji želim čuti: „To ti je normalno, trajat će par dana i onda će biti normalna mučnina.“
Moja mama i sestra nisu imale problema s navedenim. Vjerojatno su smatrale da je mučnina o kojoj pričam slična onoj koju su one iskusile pa su me tješile da je to sve normalno i da obavezno pojedem nešto i da se malo prošetam, uhvatim zraka…a sve te uobičajene aktivnosti meni su bile nemoguća misija! Već onda, a nije ni krenulo!
Odlazak u bolnicu - ne čekajte zadnji čas
Već nakon par dana i one su shvatile da se radi o nečemu drugom. Osim što nisam apsolutno ništa mogla staviti u usta, a kamoli progutati, krenula su i povraćanja. Iznimno teška i zahtjevna grčenja želuca koji je izbacivao ništa drugo nego želučanu kiselinu. Po cijele dane tako sam se patila na temperaturama preko 30 stupnjeva jer je bilo pakleno ljeto. Noću nisam povraćala, ali zato bi me budila jaka bol u želucu, jednjaku i grkljanu, osjećaj koji je nalikovao na žarenje i peckanje i koji mi nije dao da odmorim barem malo…
Trpjela sam sve to 15 dana prije nego što sam prvi put otišla po pomoć u bolnicu. Tu sam pogriješila i napravila sebi veliki problem. I zato upozoravam: Drage žene, idite odmah u bolnicu, tražite infuzije, lijekove, tražite pomoć i nemojte dopustiti da trpite sve to smatrajući da ćete ispasti osjetljive, jadne i loše trudnice koje se ne znaju nositi s običnom mučninom koju iskuse gotovo sve trudnice.
To nije TAKVA mučnina. Jutarnje mučnine i trudnička hiperemeza nisu niti približno iste. Vjerujte sebi i ne slušajte druge oko vas koji vas uvjeravaju da je to normalno. Nije normalno. To su uvijek dobronamjerni savjeti, ali takvi vam savjeti stvaraju samo pomutnju u glavi.
Mislim da sam došla do poante prvog posta. Budem još pisala u nastavku.
No, zasada, prvo i osnovno je: tražite liječničku pomoć.